<<<.....ISTÓRIA, E ORIGEM MUNISIPIU AINARO.....>>>
Molok atu temi naran Ainaro, uluk liu temi ho naran Orluli. Or signifika au no luli signifika lulik. Iha
momentu ne’eba iha duni au funuk ida no au ne’e lulik duni, tamba ne’e hodi temi au lulik ou orluli
ne’e. Iha au nia hun iha mos bee matan ida, besik au ne’e iha mos ainaruk ida. Tuir istoria katak iha
tempu avo beiala sira ema husi Municipio seluk ba mai sempre deskansa iha ainaruk ne’e nia hun no
iha ne’e ba mos sira bele hemu bee ne’ebe sai husi au hun ne’e. Maisou menus iha tinan.1904,Malae
Mutin Português ida ne’ebe experiente, mai iha rai Suro-Craik ho intensaun atu hasoru malu ho liurai
Nai-ida. Iha konsulta ida ne’e iha duni rezultadu hodi hetan rai tetuk ida iha Orluli (au sagradu). Iha
tempu ne’eba, Ansiaun sira hateke mai raitetu kOrluli hodi hetan ainaruk ida deit mak iha rai tetuk
ida ne’e,sira hateke hodi dehan ai-ida ne'eba naruk liu entre ai hotu. Malae rona lia fuan ida ne’e mak ikus mai hodi tau naran Ainaro. Liafuan Ainaro ninia orizinalidade mai duni husi lia fuan mambae kompostu husi lia fuan2 (rua) katak (ai) no (naru). Ai signifika ai no naru signifika naruk, ne’ebe tau hamutuk hodi sai liafuan Ainaro no ikus mai sai duni naran ba Municipio Ainaro no mos sai naran ba Kapital Municipio Ainaro. Antes ida ne’e koñesidu ho foho Suru ne’ebe pertense iha Suco-Suro- Suro-Iha Setembro 1907, Suro - reordenamentu teritoriu nian transforma fali ba Postu Administrativu ida pertense Conselho Manufahinian. Iha 1967 depois de tinan 50 ninia instalasaun, Ainaro sai fali Conselho ida ho ninia direitu propriu rasik,estatutu ne’e mantein to’o agora.
Molok atu temi naran Ainaro, uluk liu temi ho naran Orluli. Or signifika au no luli signifika lulik. Iha
momentu ne’eba iha duni au funuk ida no au ne’e lulik duni, tamba ne’e hodi temi au lulik ou orluli
ne’e. Iha au nia hun iha mos bee matan ida, besik au ne’e iha mos ainaruk ida. Tuir istoria katak iha
tempu avo beiala sira ema husi Municipio seluk ba mai sempre deskansa iha ainaruk ne’e nia hun no
iha ne’e ba mos sira bele hemu bee ne’ebe sai husi au hun ne’e. Maisou menus iha tinan.1904,Malae
Mutin Português ida ne’ebe experiente, mai iha rai Suro-Craik ho intensaun atu hasoru malu ho liurai
Nai-ida. Iha konsulta ida ne’e iha duni rezultadu hodi hetan rai tetuk ida iha Orluli (au sagradu). Iha
tempu ne’eba, Ansiaun sira hateke mai raitetu kOrluli hodi hetan ainaruk ida deit mak iha rai tetuk
ida ne’e,sira hateke hodi dehan ai-ida ne'eba naruk liu entre ai hotu. Malae rona lia fuan ida ne’e mak ikus mai hodi tau naran Ainaro. Liafuan Ainaro ninia orizinalidade mai duni husi lia fuan mambae kompostu husi lia fuan2 (rua) katak (ai) no (naru). Ai signifika ai no naru signifika naruk, ne’ebe tau hamutuk hodi sai liafuan Ainaro no ikus mai sai duni naran ba Municipio Ainaro no mos sai naran ba Kapital Municipio Ainaro. Antes ida ne’e koñesidu ho foho Suru ne’ebe pertense iha Suco-Suro- Suro-Iha Setembro 1907, Suro - reordenamentu teritoriu nian transforma fali ba Postu Administrativu ida pertense Conselho Manufahinian. Iha 1967 depois de tinan 50 ninia instalasaun, Ainaro sai fali Conselho ida ho ninia direitu propriu rasik,estatutu ne’e mantein to’o agora.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar